Leo Sternbach – pronalazač lijeka za smirenje

Diazepam, poznatiji kao valium, a kod nas bosaurin/apaurin, izmislio je naše gore list Leo Sternbach. Dobro, ne baš naše gore list, više Austo-Ugarske gore list, doduše u vrijeme kada smo i mi bili te gore list. Leovi roditelji upoznali su se u Opatiji, gdje su doselili iz Poljske, odnosno Mađarske. Živjeli su skromno u iznajmljenom četverosobnom stanu u Vili Jadran gdje je Leov otac imao apoteku. Koliko samo danas ova prehodna rečenica o skromnom životu u četverosobnom stanu u Opatiji zvuči apsurdno. No, nastavimo dalje sa našim pronalazačem happy lijeka.

Leo Sternbach. screenshot

Sternbach se prvo školovao u privatnoj njemačkoj školi. Međutim u Prvom svjetskom ratu škola je zatvorena, a dječak nije govorio talijanski jezik, pa je nastavio školovanje u austrijskom Grazu, a nekoliko godina kasnije je sa porodicom preselio u Poljsku gdje je ostao do kraja školovanja. Drugi svjetski rat dočekao je u Švicarskoj, u Bazelu, gdje je 1940. godine počeo raditi za Hoffmann-La Roche. Tu je radio sve do 2003. godine. Biće da je ovdje došao do izražaja naš mentalitet, te je ozbiljno shvatio “posao za stalno”.

Radeći u Rocheu Sternbach je otkrio diazepam, koji je patentiran 1959. godine. Pod nazivom Valium u SAD-u je pušten u promet 1963. godine i uskoro je postao veoma popularan. Između 1969. i 1982. godine Valium je postao najčešće propisani lijek u Americi. Pored diazepama, Sternbach je zaslužan i za pronalazak lijekova: chlordiazepoxide (Librium), flurazepam (Dalmane), nitrazepam (Mogadon), flunitrazepam (Rohypnol), clonazepam (Klonopin), trimethaphan (Arfonad) i mnoge druge. Ukupno 241 patent. Svojim pronalascima je postavio Roch u vrh svjetski poznatih kompanija. Čak su i Stonesi opjevali Sternbachov Valium u pjesmi Mother’s Little Helper.

Za razliku od popularnog mišljenja da farmaceuti izmišljaju lijekove kako bi se obogatili, a nas potrovali, Sternbach se nije obogatio od svojih pronalazaka. To mu nije bio niti cilj. Upitan na ovu temu je odgovorio: “Uvijek sam radio samo ono što sam htio.” Ostao je profesionalno aktivan sve do devedeset pete godine života. Umro je u SAD-u u devedeset osmoj godini.


Posted

in

by

Tags:

Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *