Građani Republike Srpske su podržali Milorada Dodika na izborima 2010. godine, iako je bio uključen u aktivnosti koje su se odvijale u Prudu. Iako su neki smatrali da je Dodik poduzeo postupke koji bi se mogli tumačiti kao “izdaja” interesa RS-a, njegova popularnost među glasačima iz Republike Srpske ostala je nepromijenjena.
Jedan od ključnih trenutaka iz tog vremena bio je dogovor o državnoj imovini, koji je bio predmet široke javne rasprave. Drugi je bio regionalizacija BiH, samim tim ukidanje ovoga što je danas Entitet RS. Dodik je pristao na ovaj dogovor 2009. godine, suprotno današnjim interesima Republike Srpske, pokazujući sklonost prema restrukturiranju tog entiteta.
Unatoč stavovima koje je tada iznosio o zločinima Karaždićevog režima, uključujući i genocid, građani Republike Srpske su i dalje podržavali Dodika. Dakle, pojedinci poput Dodika, unutar političke scene, trudili su se promijeniti percepciju javnosti u RS o BiH.
“Srećom”, tadašnji predstavnici Stranke za Bolju Bosnu i Hercegovinu (SZBiH) i drugi politički akteri poduzeli su korake kako bi preusmjerili Dodikov narativ u ovaj danas. Njihov “cilj” bio je potaknuti građane Republike Srpske da razumiju stajališta i perspektive “Bošnjačke” strane, koje su zagovarali iz SZBiH, pod krilaticom 100% BiH. Sve bi to bilo u redu, da samu “BiH” nisu predstavljali kao unitarnu bošnjačku (muslimansku) državu.
Izbori 2010. godine i događaji oko Dodika reflektiraju kompleksnu političku dinamiku Republike Srpske. Građani, izgleda, nisu jednoglasni u vezi s Prudom, te su njihovi stavovi i dalje podložni promjenama i interpretacijama. Nekada – ne tako davno – glasovali su za čovjeka koji je rekao “bio je u Srebrenici genocid”, glasovali su za čovjeka koji je rekao “Karadžić je kriminalac i ratni zločinac”, glasovali su za čovjeka koji je rekao “OK” dogovoru iz Pruda – a taj dogovor je bio koristan za BiH.
Puno je 15 godina ničega.
